Sat sudnjeg dana se pomaknuo četiri sekunde bliže ponoći: Tri su razloga

Ovaj put kazaljke su postavljene na 85 sekundi do ponoći, sata uništenja — četiri sekunde bliže nego prošle godine.

Agresivno ponašanje nuklearnih sila, ratovi i AI

Znanstvenici Bulletina, objašnjavajući svoju odluku, naveli su agresivno ponašanje Rusije, Kine i Sjedinjenih Američkih Država (sve tri nuklearne sile), slabljenje kontrole nuklearnog naoružanja, ratove u Ukrajini i na Bliskom istoku, kao i zabrinutost zbog umjetne inteligencije, kao ključne čimbenike koji povećavaju rizik od globalne katastrofe.

Neprofitna organizacija sa sjedištem u Chicagu osnovala je Sat 1947. godine, u vrijeme hladnoratovskih napetosti nakon Drugog svjetskog rata, kako bi upozorila javnost koliko je čovječanstvo blizu globalnog uništenja.

Znanstvenici su izrazili zabrinutost zbog prijetnji koje donosi neregulirana integracija umjetne inteligencije u vojne sustave, njezine moguće zloupotrebe u stvaranju bioloških prijetnji te uloge AI-ja u širenju dezinformacija diljem svijeta. Istaknuli su i trajne izazove koje donose klimatske promjene.

Globalni neuspjeh vodstva

„Sat sudnjeg dana govori o globalnim rizicima, a ono čemu svjedočimo jest globalni neuspjeh vodstva”, rekla je Alexandra Bell, stručnjakinja za nuklearnu politiku i predsjednica i glavna izvršna direktorica Bulletina, u izjavi za Reuters. „Bez obzira na vladu, zaokret prema neoimperijalizmu i orvelijanski pristup upravljanju samo će gurnuti kazaljke još bliže ponoći.”

Ovo je treći put u posljednje četiri godine da su znanstvenici pomaknuli sat bliže ponoći.

„Kad je riječ o nuklearnim rizicima, u 2025. godini ništa nije krenulo u pozitivnom smjeru”, rekla je Bell. „Dugogodišnji diplomatski okviri su pod pritiskom ili se raspadaju, ponovno se pojavila prijetnja eksplozivnih nuklearnih testiranja, raste zabrinutost zbog širenja nuklearnog oružja, a tri vojne operacije odvijale su se u sjeni nuklearnog oružja i s njim povezane prijetnje eskalacijom. Rizik od uporabe nuklearnog oružja neodrživo je i neprihvatljivo visok", piše RAI.

Posljednji nukelarni sporazum SAD-a i Rusije istječe 5. veljače

Bell je istaknula ruski rat u Ukrajini, američko i izraelsko bombardiranje Irana, kao i granične sukobe Indije i Pakistana. Navela je i napetosti u Aziji, uključujući one na Korejskom poluotoku i kineske prijetnje Tajvanu, te rastuće napetosti na zapadnoj hemisferi otkako se Donald Trump prije 12 mjeseci vratio na dužnost predsjednika SAD-a.

Posljednji preostali sporazum o kontroli nuklearnog naoružanja između SAD-a i Rusije, New START, istječe 5. veljače. Ruski predsjednik Vladimir Putin u rujnu je predložio da se obje zemlje još godinu dana pridržavaju ograničenja tog sporazuma, koji broj raspoređenih nuklearnih bojevih glava ograničava na 1.550 po strani. Trump zasad nije službeno odgovorio, a zapadni sigurnosni analitičari podijeljeni su oko mudrosti prihvaćanja Putinove ponude.

U listopadu je Trump naredio američkoj vojsci da nastavi s nuklearnim testiranjima, prekinutima prije više od 30 godina. Nijedna nuklearna sila — osim Sjeverne Koreje 2017. — nije provela eksplozivna nuklearna testiranja više od četvrt stoljeća. Prema Bell, Kini bi najviše koristio povratak takvim testiranjima zbog njezinih nastojanja da proširi nuklearni arsenal.

Trumpov i Putinov efekt

Trump je, prema Bell, uzdrmao svjetski poredak: poslao je američke snage kako bi uhvatile venezuelanskog predsjednika Nicolása Madura, prijetio drugim latinoameričkim državama, govorio o aneksiji Grenlanda i ugrozio transatlantsku sigurnosnu suradnju.

Rusija je 2022. pokrenula punu invaziju na Ukrajinu, bez naznaka skorog kraja. Među oružjem koje koristi nalazi se i hipersonični projektil Oreshnik, sposoban nositi nuklearnu bojevu glavu. U prosincu je Rusija objavila snimku njegova raspoređivanja u Bjelorusiji, čime je dodatno ojačala mogućnost udara po Europi.

„Rusija, Kina, Sjedinjene Države i druge velike sile postaju sve agresivnije i nacionalističkije”, rekla je Bell, dodajući da njihova „pobjednik-uzima-sve” konkurencija velikih sila potkopava međunarodnu suradnju nužnu za smanjenje rizika od nuklearnog rata, klimatskih promjena, zloupotrebe biotehnologije, opasnosti umjetne inteligencije i drugih apokaliptičnih prijetnji. Upozorila je i na Trumpove unutarnje poteze protiv znanosti, akademske zajednice, javnog sektora i medija.

Proglašenju je prisustvovala i Maria Ressa, dobitnica Nobelove nagrade za mir 2021. godine. „Proživljavamo informacijski Armagedon — krizu ispod svih kriza — potaknutu predatorskom tehnologijom koja širi laži brže od činjenica i profitira na našim podjelama”, rekla je Ressa.

Bulletin su 1945. osnovali znanstvenici među kojima su bili Albert Einstein i J. Robert Oppenheimer.